Saradnja sa kolegama iz Kantona Sarajevo
U subotu, 31.5.2025. godine u posjeti našem Udruženju bili su mladi bračni par, g. Emil i g-đa Amela Pjano. Riječ je o poznatoj sarajevskoj porodici koja se već niz godina bavi proizvodnjom i preradom mlijeka. Sve mlijeko prerađuju u svom pogonu, a domaći tradicionalni proizvodi (sir, kajmak, mladi sir za pite i drugi) prodaju na tržištu Grada Sarajeva. Veliki broj građana Sarajeva, ali i mnogobrojni truristi su imali priliku da kupe njihove proizvode na tržnici Markale, ili da probaju u mnogobrojnim sarajevskim restoranima.
Porodica Pjano ima vezani sistem držanja, linijsko izmuzište i ručni sistem izđubravanja. Nedostatak radnika, veliki broj grla, povećanje proizvodnje po grlu, povećana potražnja za domaćim proizvodima i vezani sistem držanja ipak utiču na efikasnost proizvodnje. S toga su počeli razmišljati o modernizaciji poljoprivredne proizvodnje.
Preko zajendičkih prijatelja su stupili u kontakt sa Udruženje poljoprivrednih proizvođača -mljekara Republike Srpske koji su im organizovali posjetu farmi Baltić iz Prijedora. Riječ je o farmi koja važi za jednu od najmodernijih farmi, ne samo u BiH već i u okruženju. Na ovoj farmi, g. Dragan i g-đa Tatjana Baltić su goste iz Sarajeva upoznali o koristima automatizacije i robotizacije poslova na farmi. Pa su im tako pokazali robota za ishranu krava, koji autonomno u određenim intervalima hrani životinje. Hranivo se pripremi i ubaci u spremnik, a robot se programira da u određenim vremenskim intervalima dođe do spremnika, preuzme hranu, i isporuči pred krave. Radi i u toku noći, dana, i motiviše krave da se hrane. Na ovoj farmi imaju robotizovanu i ishranu teladi. A stroj uvijek prirpema svježe mlijeko za tele koje dođe na hranilicu, određuje količinu koja se daje teletu, te na kraju ga i zalučuje. Domaćini navode da nema problema sa zalučivanjem teladi, ili da jača telad popiju mlijeko slabijih itd. nema više ni rikanja teladi, ako su gladna, ili ako su se prejela. Na kraju predstavljen je robot za mužu, kao i svi njegovi benefiti i akd je u pitanju razdvajanje mlijeka od onih krava koje su zdrave ili koje se liječe, sistemi alarmiranja u slučaju nekih grešeka, sistemi organizaicje muže, značaj pametnih vrata za sortiranje krava, prihranu krava koncetrovanim hranivima na "jaslama" robota itd. Takođe na farmi Baltić imaju automatizovano i izđubravanje. Đubrivo tj. osoka se skaldišti u lagunama, a poslije koristi za đubrenje poljoprivrednih površina. Ovo je i najzdraviji način očuvanja plodnosti naših polja i oranica.
G-đa Baltić je rekla da je robotizacija na farmi dovela do toga, da skoro sama može da vodi farmu, dok su ostali ukućani u polju ili imaju neke druge obaveze. Moraju se pratiti alarmi koji se dobijaju, ako dođe npr. do zaglavljivanja sisnih čaša ili slično, ali se to rješava brzo i jednostavno. G-đa Baltić je inače i odgovorna za nadgledanje procesa i praćenje proizvodnje, putem računara i drugih digitalnih tehnologija koje su sastavni dio sistema. Pokazala nam je i rezultate muže, sa jedinkama koje imaju i preko 50 ili čak 60 l mlijeka na dnevnom niovu.
Na kraju posjete g. Baltić je poručio da je robotizacija budućnost bez koje je jednostavno teško zamisliti opstanak i ekonomsku opravdanost proizvodje mlijeka. I da je investiranje na ovaj način islplativo, a pogotovo uvažavajući programe podrške za kapitalne investcije. Naveo je značaj i edukacije, te stakan kontakt sa domaćim i stranim stručnjaicma, na čemu Udruženje konstanto radi, pogotovo kroz godišnje Savjetovanje mljekara RS. Na kraju g. Baltić dodaje da su mi svi ovi elementi robotizacije na farmi omogućili da poveća proizvodnost po grlu u prosjeku za 10l na dnevnom nivou. G. Baltić je naveo i značaj drugih projekata za jačanje konkurentnosti naših farmi, kao što je mađarski program, gdje su farme u Srpskoj dobijale opremu i mehanizaciju iz Mađarske za 30% cijene.
Nadamo se da su gosti zadovoljni.
Treba napomenuti da je od ukupnog broja robot farmi u BiH (cca 30), više od 60% u okviru članova Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske, a naših 406 članova čini tek 2% od ukupnog broja registrovanih mljekara u BiH.
Takođe u 2025. godini kod naših članova se očekuje instalacija najmanje 4 robota.
